KOLUMNA Što korisnici sredstava za zaštitu bilja trebaju znati o zaštiti pčela

0
318
Snimila Željkica Oštrkapa-Međurečan.
Usprkos brojnim nedostacima, primjena sredstava za zaštitu bilja u poljoprivrednoj je proizvodnji još uvijek najraširenija metoda suzbijanja štetnih organizama. Procijenjeno je da u svijetu, unatoč mjerama zaštite, štetni organizmi odnose oko 40% potencijalne proizvodnje, a bez mjera zaštite gubici bi bili i dvostruko veći. No, korisnici sredstava za zaštitu bilja moraju biti svjesni njihovog negativnog učinka na pčele i ostale korisne organizme te se pridržavati uputa o primjeni sredstava za zaštitu bilja kako bi se taj negativni učinak sveo na minimum. Poljoprivrednici vrlo često zbog neznanja tijekom cvatnje poljoprivrednih kultura koriste insekticide otrovne i opasne za pčele.

Pravilnikom o uspostavi akcijskog okvira za postizanje održive uporabe pesticide (NN 142/12) propisane su mjere za zaštitu pčela:

  • u vrijeme cvatnje poljoprivrednih kultura, profesionalni korisnik mora najmanje 72 sata prije tretiranja kontaktnim sredstvom za zaštitu bilja opasnim za pčele obavijestiti najbližu udrugu pčelara i Hrvatski pčelarski savez. Pčelarske udruge su obvezne obavijestiti pčelare odmah, a najkasnije u roku od 24 sata po zaprimanju informacije o najavi tretiranja. Obavijest mora sadržavati datum i predviđeni sat tretiranja, trgovački naziv sredstva za zaštitu bilja, naziv profesionalnog korisnika te podatke o mjestu tretiranja;
  • u vrijeme cvatnje poljoprivrednih kultura zabranjena je primjena sistemičnih sredstava za zaštitu bilja opasnih za pčele;
  • primjena kontaktnih sredstava za zaštitu bilja opasnih za pčele u vrijeme cvatnje poljoprivrednih kultura dopuštena je samo u noćnim satima i to počevši od dva sata nakon zalaska do dva sata prije izlaska sunca;
  • flora i korovna flora koja služi za zatravljivanje u višegodišnjim nasadima ne smije biti u cvatnji, odnosno mora biti pokošena u trenutku tretiranja sredstvima koja su opasna za pčele.
Snimila Željkica Oštrkapa-Međurečan.
Snimila Željkica Oštrkapa-Međurečan.

Početkom devedesetih godina na tržištu se pojavila nova kemijska skupina insekticida – neonikotinoidi. Upravo se oni posljednjih godina smatraju glavnim krivcima pomora pčela uzrokovanog sredstvima za zaštitu bilja. Ta skupina insekticida u posljednjih je dvadesetak godina istisnula iz primjene mnoge starije djelatne tvari iz skupine kloriranih ugljikovodika, organofosfornih insekticida, karbamata i sintetskih piretroida. Neonikotinoide karakterizira visoka insekticidna djelotvornost, odlična sistemičnost u biljci, manja opasnost za podzemne vode te niska otrovnost za sisavce. Ipak, neki od njih (imidakloprid, klotianidina, tiametoksam) vrlo su otrovni za pčele.

Važno je napomenuti da su se ti insekticidi koristili i za tretiranje sjemena kukuruza za zaštitu od kukuruzne zlatice koja je u našoj županiji posljednjih godina vrlo važan štetnik kukuruza te su brojna gospodarstva koristila tretirano sjeme u ponovljenoj sjetvi kukuruza. U svijetu je dokazano da zbog nepravilnog oblaganja sjemena može doći do nanošenja insekticidne prašine na susjedne kulture u cvatu, a kod nas je to najčešće uljana repica! Upravo zbog toga, prije navedenim Pravilnikom propisana je obavezna nadogradnja podtlačnih pneumatskih sijačica za sjetvu te kontrola prašenja (Heubachov test) sjemena tretiranog insekticidima. Za vrijeme sjetve kukuruza cvate uljana repica, neke voćne vrste i korovi pa pčele koje ih posjećuju mogu biti izložene negativnom djelovanju insekticida.

Europska komisija je 2013. jednostrano nekim insekticidima iz skupine neonikotinoida zabranila folijarno tretiranje prije i tijekom cvatnje te tretiranje sjemena. Uredbom Europske komisije insekticidima na osnovi tiametoksama (Actara WG) i imidakloprida (Confidor, Boxer, Mido, Congo, Dali i Kohinor 200 SL) zabranjena je folijarna primjena u zaštiti voćaka prije i tijekom cvatnje zbog zaštite oprašivača (pčela medarica, bumbara i solitarnih pčela). Sada, nakon dvije godine, Komisija preispituje najnovije znanstvene informacije ove problematike te priprema nove procjene rizika.

O važnosti pčela učili smo još u osnovnoj školi. Pčele su najbrojniji oprašivači cvjetova na zemlji, a trećina hrane koju jedemo ovisi o njihovu oprašivanju. Kad se govori o važnosti pčela, često se spominje i navodna izjava Alberta Einsteina u kojoj on upozorava da bi u slučaju nestanka pčela čovjeku kao vrsti preostale još samo četiri godine života.

ŠALJI DALJE