Subota, 3. prosinca 2022.

ZAVRŠILA 23. GALOVIĆEVA JESEN Ako ne znamo Galovića, koga uopće znamo?

Hrvatski književnik Zoran Ferić dobitnik je književne nagrade Fran Galović za najbolje djelo na temu zavičajnosti i/ili identiteta. Nagradu je dobio za knjigu „Na osami blizu mora“ i to zahvaljujući glasovima publike i stručnog žirija.

Zadovoljan što je osvojio nagradu, rekao nam je da je sve ocjenjivače vjerojatno osvojio iznenađenjem u knjizi: — Kad čujete da se u knjizi radi o galebovima i kad vidite lepršavu naslovnicu s curama, pomislite da je to duhovita lagana knjiga koja govori samo o ljetnim avanturama, o ljubavi i seksu, kao što to i je u mojim knjigama. A ja sam se potrudio napisati ozbiljnu knjigu s ozbiljnim ženskim likovima. I u tome sam uspio. A to mi je donijelo i ovu nagradu — kazao je Ferić.

Inače, Zoran Ferić se s Franom Galovićem sreo, kako je rekao, još dok je bio beba. Naime njegov je otac bio lovac, a iako nije bio čovjek od knjige, volio je zavičajne pisce Galovića i Domjanića. Kad je pak riječ o koprivničkom festivalu, Ferić kaže da je odličan, osobito zbog sudjelovanja respektabilnih imena iz Europe. Sam Festival je, kako kaže, vidljiv i o njemu se čuje u branši, a dio nagrade će, kaže, vjerojatno uložiti u plaćanje plina ove zime.

Nagradu “Mali Galović” dobila je Zrinka Zagorec, učenica III. d razreda Gimnazije Ivana Zakmardija Dijankovečkog iz Križevaca. Tekst o problemima djevojaka koje se sve češće sreću s anoreksijom, njihovim odnosima s roditeljima, ali i problemima u društvu poslala je gotovo u zadnji čas. Na završnici Galovićeve jeseni bilo joj je zanimljivo, imala je prilike sresti velike književnike te je i nešto novo naučila. A odgovorom na moj upit što zna o Galoviću, ova prekrasna mlada dama me matirala u jednom potezu:

Ne poznajemo ga puno jer je to Koprivničanac. Po njemu je nazvana gimnazija u Koprivnici. O njemu ne učimo ni u jednom razredu i ne znamo mnogo toga.

Upravo zato Podravsko-prigorski ogranak Društva hrvatskih književnika i organizira Galovićevu jesen, primijetio je predsjednik Organizacijskog odbora Marko Gregur koji je također bio zatečen izjavom dobitnice „Malog Galovića“:

— Ne znam što bi bio odgovor na ovo, osim da mi Podravci sami ne držimo dovoljno do svojih vrijednosti. Mi smo toga i svjesni, ne baš toga da djeca u Križevcima uopće ne znaju za Galovića, no jasno nam je da svoje vrijednosti ne promoviramo dovoljno. Odbor kojemu sam na čelu mora na tome raditi. Naš je cilj da se Galović promovira i da ljudi za njega znaju. I da promoviramo one prave vrijednosti jer Galović je utkan u temelje podravskog identiteta. I ako ne znamo Galovića, koga uopće znamo?

I dok se za Galovića donekle zna, za Vinka Vošickog, koji također spada u hrvatske velikane koji su svojim djelovanjem zadužili naciju, danas se uopće ne zna. Stoga bi, smatra Gregur, trebalo osmisliti sustav koji će pratiti ljude, a to je zadaća i državnih službi, poput ministarstava kulture i obrazovanja.

Inače, organizatori su više nego zadovoljni 23. izdanjem Galovićevog međunarodnog festivala književnosti. Odaziv književnika, ali i ostalih sudionika govori da se dobija dojam da je to „naš“ festival i da je važno u njemu sudjelovati, bez obzira u kojoj ulozi – kao književnik, kao sudionik ili kao publika.

Upravo završenim festivalom zadovoljni su i u Gradskoj upravi. Zamjenik koji obnaša dužnost gradonačelnika Mišel Jakšić, koji je dobitniku i uručio nagradu, primijetio je da Koprivnica i u književnosti ima što za ponuditi:

— Prije neki dan održani su susreti u čast akademiku Solaru. Proteklih smo dana slavili Galovića koji je jedan od najznačajnijih književnika hrvatske moderne. On je naš kajkavac, naš Podravac, i moramo se dičiti s tim.

23. Galovićeva jesen bit će zapamćena po rekordnom odazivu kniževnika. Za nagradu je konkuriralo 46 pristiglih knjiga. Počelo je oslikavanje klupa u parku stihovima Frana Galovića, a Božena Loborec je dobila spomen-ploču na pročelju knjižnice. I naravno, po završnoj fotografiji. (Pogledajte i zaključite sami.)

A Drava.info i njena starija sestra Radio Drava ponosni su medijski pokrovitelji festivala koji sve nas Podravce, ali i Hrvate – premda ne znaju tko je Fran Galović, podsjeća na nacionalnog velikana čija književnost, po ocjeni stručnjaka, ide rame uz rame s europskom.


Članak je objavljen u sklopu projekta “Koprivnica jučer, danas, sutra” koji sufinancira Agencija za elektroničke medije (Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija).